Proizvodnja ribe i školjaka u Šibensko-kninskoj županiji znatno je manja od one u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj, ali skorim otvaranjem purifikacijskog centra u Šibeniku i uz pomoć studije i mapiranja održivog upravljanja sektorom marikulture koji je provela tvrtka Zelena infrastruktura, ta bi se slika uskoro lako mogla promijeniti. Rezultati studije predstavljenu su danas u Gradskoj vijećnici na konferenciji 'Održiva marikultura-temelj plavog rasta i gospodarskog razvoja' koju je organizirala Javna ustanova Razvojna agencija Šibensko-kninske županije u partnerstvu s tvrtkom CroNoMar iz Šibenika i institutom NOFIMA AS iz Norveške.

Konferenciju je otvorila Mira Lepur, ravnateljica Razvojne agencije Šibensko-kninske županije te je predstavila sve sudionike među kojima stručnjake za marikulturu iz Hrvatske i Norveške.

- Još 2003. godine Institut Ruđer Bošković definirao je 15 lokacija u našoj županiji pogodnih za marikulturu, a 2004. je odrađena studija i za ušće rijeke Krke. Određeno je da je maksimalna proizvodnja koja ne bi štetila okolišu oko tri tisuće tona školjaka i 600 tona ribe. Površina na pomorskom dobru na kojoj je moguće baviti se marikulturom je 254.000 metara četvornih za školjke i 247.000 za ribu. Očekujem da će ova nova studija pomoći u daljnjem definiranju marikulture koja bi trebala otvoriti i nova radna mjesta. Naravno, uz poštovanje svih standarda u zaštiti okoliša. Tome će puno pomoći i otvaranje purifikacijskog centra u uvali sv. Petra vrijednog 550.000 eura, za koji smo trenutno u fazi ishodovanja građevinske dozvole – u pozdravnom govoru rekao je šibensko-kninski župan Goran Pauk.

Tomi Haramina iz tvrtke Zelena infrastruktura predstavio je studiju 'Mapiranje resursa i održivo upravljanje sektorom marikulture u Šibensko-kninskoj županiji' koja predstavlja podlogu i za suradnju s partnerima iz Norveške.

- Proizvodnja ribe i školjaka na svjetskoj razini raste 6 do 8 posto godišnje, dok u Europskoj uniji stagnira. Međutim, Europa sve više uvozi iz azijskih zemalja što pokazuje da na tom planu ima prostora za napredak. U EU po glavi stanovnika jede se oko 25 kilograma marikulturnih proizvoda, dok je Hrvatska ispod tog prosjeka. U Šibensko-kninskoj županiji proizvodi se manje od dvije tisuća tona školjaka i ribe iz uzgoja, a veliki dio tune se izvozi – rekao je Haramina.

Stručnjak za marikultur smatra da je potrebna diverzifikacija proizvodnje.

- Cijena orade i brancina koji se najviše kod nas uzgaja u padu je, a potrebno je uzgajati i druge vrste školjaka, ne samo dagnje i kamenice. Trebalo bi razmisliti o proizvodnji jakobovih kapica. Što se ribe tiče, prostora ima za uzgoj pastrva, te plosnatica poput rombova i listova. Veliki posao mogao bi se napraviti i s uzgojem algi, ali one su u Hrvatskoj uglavnom zaštićene vrste i za takav posao potrebne su velike površine – objasnio je Haramina, te zaključi da velik dio marikulturnih potencijala u Šibensko-kninskoj županiji nije iskorišten.

Na konferenciji je održano još nekoliko panel diskusija vezanih uz marikulturu, a uzgajivači su govorili i svojim poslovnim iskustvima.

Izvor: sibenik.in